Nekretnina u prvom redu do mora: što taj opis stvarno znači

Kratki odgovor: izraz "prvi red do mora" nije kategorija ni u jednom hrvatskom propisu. Kod izgrađene nekretnine on pokriva najmanje tri različita stanja: zgradu koja doista dodiruje pojas pomorskog dobra, zgradu od koje do vode vodi cesta, javna šetnica ili tuđa čestica, i zgradu ispred koje stoji druga zgrada. Fotografija te tri situacije izjednačuje. Razdvajaju ih četiri izvora: podatak o granici pomorskog dobra, zemljišnoknjižni uložak s etažnim stanjem, akt za građenje s uporabnom dozvolom i važeći prostorni plan za tu lokaciju.

Ovaj tekst ne obrađuje kupnju priobalnog zemljišta. Za česticu bez građevine postoji zaseban vodič o zemljištu u prvom redu do mora. Ovdje je predmet izgrađena nekretnina, stan, apartman ili kuća, i sama rečenica iz oglasa: što ona tvrdi, tko za nju odgovara i kako se pretvara u nešto provjerljivo.

Oglas opisuje kadar, a ne nekretninu

Opis "prvi red" nastaje na terenu, u trenutku kad netko podigne fotoaparat. On govori koliko se vode vidi, a ne što je predmet kupoprodaje. Zato prvi korak nije procjena udaljenosti nego prijevod svake pojedine tvrdnje u pitanje na koje neko tijelo ili neka isprava može odgovoriti.

Redak koji ne možete popuniti ispravom nije sitnica koja se rješava kasnije. To je otvoreno pitanje koje ide u ponudu ili u ugovor, a ne u razgovor.

Gdje prestaje nekretnina, a počinje opće dobro

Pojas uz more nije predmet kupoprodaje. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 5. stavku 1. propisuje da se na pomorskom dobru, koje je izvan pravnog prometa, ne mogu steći ni vlasništvo ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Stavak 5. istoga članka dodaje da su pravni poslovi sklopljeni suprotno tome ništetni.

Za izgrađenu nekretninu presudan je stavak 3.: "Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost." Rečenica je kratka, a posljedica nije. Stube prema moru, betonska platforma, gat, bazen ili dio terase koji leži izvan granice ne postaju vaši kupoprodajom, bez obzira na to kako su prikazani u oglasu i tko ih je izveo.

Uz to ide odredba koju kupci najčešće ne očekuju. Prema članku 5. stavku 4. nitko se ne može pozivati na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige u odnosu na nekretninu koja je pomorsko dobro. Uredan izvadak, dakle, ne liječi status koji zakon veže uz samu narav nekretnine. Članak 10. stavak 1. taj status određuje po položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe, a stavak 2. kaže da odluka suda ili upravnog tijela kojom se status utvrđuje ima deklaratorni učinak. Rješenje status zatječe, ne stvara ga.

Postoje tri mjesta na kojima se vidi je li se oko te granice išta događalo. Prvo je državna razina: prema članku 26. ministarstvo je dužno izvršno rješenje objaviti na službenim mrežnim stranicama, a te objave stoje na oglasnoj ploči Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Drugo je županijska razina, gdje se objavljuje javni uvid u prijedloge granice; za ovo priobalje objave vodi Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije. Treće je sam uložak: prema članku 33. oznaka pomorskog dobra upisuje se u vlastovnicu, a zabilježba postupka utvrđivanja granice u teretovnicu. Kako se takvi upisi čitaju, razrađuje vodič o teretima, plombama i zabilježbama, a tko je uopće ovlašten raspolagati nekretninom, objašnjava vodič o provjeri vlasnika nekretnine.

Ono što je izgrađeno na pomorskom dobru ne može se ozakoniti

Kod izgrađene nekretnine pitanje granice nije akademsko, jer se uz nju vežu konkretni betonski elementi. Članak 15. stavak 1. istoga zakona propisuje da se nezakonito izgrađene zgrade i druge građevine na pomorskom dobru, kao ni izvedeni zahvati koji se prema propisima o građenju ne smatraju građenjem, ne mogu ozakoniti. Stavak 2. dodaje da ih je graditelj odnosno investitor dužan ukloniti o svom trošku na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra, a stavak 3. tu obvezu prenosi na jedinicu lokalne samouprave ako se graditelj ne može utvrditi.

Iz toga slijedi provjera koja se rijetko izgovori naglas. Rješenje o izvedenom stanju za kuću ne pokriva automatski i ono što stoji ispod kuće, prema vodi. Ako je dio prikazanog sadržaja izveden na pomorskom dobru, on ostaje izvan dosega postupka ozakonjenja i pripada drugom pravnom režimu. Zato se svaki akt čita uz grafički prilog i uspoređuje s onim što ste vidjeli na terenu. Kako se čita dokumentacija o zakonitosti, opisuje vodič o legalizaciji nekretnine.

Zakon usput isključuje i tumačenje da se nešto podrazumijeva. Članak 12. stavak 1. kaže da nitko bez pravne osnove nema pravo na gradnju i druge zahvate na pomorskom dobru, na ograničavanje ili isključivanje opće upotrebe ni na zaposjedanje pomorskog dobra na bilo koji način, za sebe ili za drugoga. Dugotrajna navika korištenja nije pravna osnova.

Zašto stara kuća stoji uz vodu, a nova mora korak natrag

Kupci često pretpostave da će moći nadograditi ili zamijeniti ono što već stoji uz obalu. Pretpostavka se ne provjerava gledanjem susjeda nego čitanjem planskih odredbi.

Zakon o prostornom uređenju, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 61. stavku 1. točki 11. propisuje da se u prostoru ograničenja ne može planirati niti se može izdati akt za gradnju građevina na udaljenosti manjoj od pet metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja, "osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevinski pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture". Točka 12. istoga stavka za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja postavlja mjeru od 100 metara od granice pomorskog dobra, odnosno 100 metara od obalne crte ako granica nije utvrđena, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u članku 14. stavku 4. točki 8. postavlja srodno pravilo za čestice koje neposredno graniče s pomorskim dobrom: pet metara u građevinskom području naselja, 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, uz izuzeće kampova. Ista točka pod brojem 1. traži da se planiranjem i gradnjom osigura prolaz uz more i do mora.

Praktična pouka nije brojka nego redoslijed pitanja. Prvo se utvrđuje u kojoj se kategoriji prostora nekretnina nalazi, zatim je li granica pomorskog dobra utvrđena, i tek onda ima smisla pitati projektanta što je moguće. Iznimka za već izgrađene prostore objašnjava zašto postojeća kuća smije stajati ondje gdje nova ne bi mogla, ali ta iznimka nije obećanje da će se isto dopustiti vama. Prikaz čestice u javnom pregledu prije toga koraka olakšava vodič o provjeri čestice u zadarskom GIS-u.

Plaža ispred nekretnine nije dio nekretnine

Oglasi znaju spojiti nekretninu i obalu u jednu cjelinu. Zakon ih razdvaja. Morska plaža je prema članku 3. točki 17. prostor pomorskog dobra, a članak 76. stavci 5. do 8. propisuju da plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima, da se ne smiju isključiti iz opće upotrebe, da se javna morska plaža ne smije ograditi niti se pristup smije ograničiti te da se ulaz ne smije naplaćivati. Iste zabrane ponavljaju se za prirodnu plažu u članku 78. i za uređenu plažu u članku 79.

To ne znači da je pojas ispred nekretnine prazna kategorija. Jedinica lokalne samouprave prema članku 39. donosi Plan upravljanja pomorskim dobrom na pet godina, a plan sadrži i plan davanja dozvola te plan nadzora ovlaštenika dozvola. Prema članku 71. stavku 1. javni natječaj za dodjelu dozvola objavljuje se do

1. veljače tekuće godine. Dozvola prema članku 3. točki 3. daje vremenski

ograničeno pravo obavljanja djelatnosti kojom se opća upotreba ne ograničava niti isključuje.

Za Zadar su ti dokumenti javni. Grad na stranici o pomorskom dobru objavljuje Plan upravljanja pomorskim dobrom za razdoblje 2024. – 2028. s grafičkim prikazom, odluku o redu na pomorskom dobru i podatke o dozvolama koje se dodjeljuju javnim natječajem. Za nekretninu izvan Zadra isti dokument traži se kod nadležne općine ili grada. Provjera je konkretna: pogledajte je li mikrolokacija ispred zgrade predviđena za djelatnost i koja se djelatnost ondje planira. Odgovor mijenja sliku kolovoškog jutra na terasi jednako kao i sadržaj oglasa.

Kod stana i apartmana pitanje je i što je zajedničko

U zgradi s više stanova opis položaja rijetko je jedini nesporazum. Drugi je opseg onoga što kupujete. Terasa, vrt, stubište prema obali i parkirno mjesto mogu biti dio vaše etažne jedinice, mogu biti zajednički dio zgrade s pravom isključivog korištenja, a mogu biti i zajednički dio bez ikakve posebne veze s vašim stanom.

Razliku ne pokazuje tlocrt iz oglasa nego etažni elaborat i upis u zemljišnoj knjizi. Prije ponude tražite oba i usporedite ih s onim što ste vidjeli. Postupak i njegove posljedice objašnjava vodič o etažiranju stana. Ako je pristup moru moguć samo preko dijela koji je zajednički ili tuđi, onda "vlastiti pristup" iz oglasa opisuje naviku, a ne pravo.

Ista logika vrijedi za buduće zahvate. Zatvaranje terase, postavljanje tende ili uređenje stubišta prema obali u zgradi nisu vaša samostalna odluka ako se odnose na zajednički dio. Pitanje se rješava prije kupnje, u ispravama, a ne poslije, u razgovoru sa susjedima.

Isprave koje zgradu čine zakonito upotrebljivom

Odnos prema moru gubi na važnosti ako sama građevina nema uredan status. Zakon o gradnji, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 94. stavku 1. propisuje da se izgrađena građevina smije početi koristiti ili staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu, ako Zakonom nije drukčije propisano. Stavak

1. veže izdavanje uz tehnički pregled kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena

u skladu s građevinskom dozvolom, a stavak 4. dodaje da se građevina koristi samo sukladno namjeni utvrđenoj u toj dozvoli. Namjena je važna kupcu koji planira turistički najam, jer stambena i ugostiteljska namjena nisu ista stvar.

Članak 153. stavak 1. objašnjava zašto isprava ima praktičnu vrijednost: građevina za koju je izdana uporabna dozvola smatra se postojećom građevinom te se može koristiti, evidentirati u katastru i priključiti na komunalnu i drugu infrastrukturu. Za starije kuće u priobalju vrijedi članak 145. stavak 1., prema kojem se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, uz to da se vrijeme izgradnje prema stavku 2. utvrđuje posebnom uporabnom dozvolom, a prema stavku 4. tijelo graditeljstva to provjerava uvidom u državnu snimku iz zraka učinjenu prije toga datuma.

Upute i objašnjenja uz taj zakon objavljuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; na dan provjere najnovija objavljena stavka nosila je datum 29. svibnja 2026. Upute nisu propis i ne zamjenjuju rješenje nadležnog tijela, ali pomažu razumjeti pojmove prije razgovora s njim. Uz akte tražite i energetski certifikat, o čemu piše vodič o energetskom certifikatu pri kupnji.

Tko odgovara za rečenicu iz oglasa

Tvrdnja iz oglasa nije bez pravnog značaja, ali njezina težina ovisi o tome tko ju je izrekao i kome.

Zakon o zaštiti potrošača, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 4. točki 26. određuje da je proizvod "svaka roba ili usluga, uključujući nekretnine, digitalne usluge i digitalni sadržaj, prava i obveze". Nepoštena poslovna praksa zabranjena je člankom 33., a članak 32. stavak 1. ograničava primjenu na odnos trgovca prema potrošaču. Oglas privatnog prodavatelja time nije obuhvaćen na isti način kao oglas trgovca.

Dvije odredbe vrijedi pročitati doslovno. Članak 35. stavak 1. kaže da je praksa zavaravajuća i onda kad na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, "pa čak ako je informacija činjenično točna", zavarava prosječnog potrošača ili je vjerojatno da će ga zavarati. Članak 36. stavci 1. i 2. isto vrijede za izostavljanje važnih obavijesti te za obavijesti koje su nejasne, nerazumljive, dvosmislene ili nepravodobne. S druge strane, članak 34. stavak 3. izričito ne dira u dopuštenost uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno. Granica između dopuštenog naglaska i zavaravanja ovisi o okolnostima slučaja, pa se iz zakona ne izvodi ocjena pojedinog oglasa. Napomena o verziji: izmjena članka 35. stavka 2. točke 2. iz Zakona o izmjenama i dopunama stupa na snagu 27. rujna 2026., pa se na dan provjere primjenjuje raniji tekst.

Kad oglas objavljuje agencija, vrijedi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina. Članak 19. traži postupanje s povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima, članak 20. obvezuje posrednika da pri oglašavanju objavi svoju tvrtku, a članak

1. točka 3. nalaže uvid u isprave o vlasništvu i upozorenje nalogodavcu, među

ostalim na nedostatke građevne i uporabne dozvole. Točka 9. dodaje obvezu obavještavanja o svim okolnostima važnim za namjeravani posao. Bitan je detalj da te obveze nastaju prema nalogodavcu. Ako niste vi nalogodavac, provjere ne rade za vas same od sebe. Postojanje i sadržaj registara u tom području opisuje stranica Ministarstva gospodarstva o posredovanju u prometu nekretnina. O odnosu s agencijom pišu i vodič o opisu oglasa za nekretninu te vodič o fotografiranju nekretnine za oglas.

Treći sloj je ugovorni. Zakon o obveznim odnosima, u tekstu izmijenjenom izmjenama iz 2021., u članku 401. stavku 2. točki 4. među kriterije nedostatka uvrštava svojstva koja kupac može razumno očekivati s obzirom na prirodu stvari, uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja i drugih osoba, osobito u oglašavanju ili označivanju. Stavak

1. odmah sužava taj domet: izjave ne obvezuju prodavatelja ako dokaže da za njih

nije znao niti mogao znati, da su ispravljene na jednak ili usporediv način ili da nisu mogle utjecati na odluku o kupnji. Članak 402. stavci 1. i 2. dodaju da prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji su kupcu bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a takvima se smatraju oni koje bi brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu.

Zaključak je praktičan, a ne pravnički. Ako je neko svojstvo razlog zbog kojega kupujete, ono ne ostaje u oglasu nego prelazi u ugovor kao izričito navedeno svojstvo. Što ugovor mora sadržavati, razrađuje vodič o kupoprodajnom ugovoru, a što se smatra skrivenim nedostatkom, objašnjava vodič o skrivenim nedostacima.

Obilazak: što se provjerava na terenu

Fotografija je uvijek snimljena s jedne točke, u jedno doba dana, u jednom godišnjem dobu. Obilazak služi tome da tu jednu snimku zamijenite s nekoliko vlastitih opažanja koja možete opisati.

• Stanite u prostoriji u kojoj biste doista boravili i pogledajte kroz njezin

prozor, a ne s krova ili s ruba terase.

• Prebrojite što stoji između zgrade i vode: cesta, parkiralište, šetnica, zid,

tuđa čestica, druga zgrada.

• Prijeđite put do vode onako kako biste ga prelazili svaki dan i zabilježite

prelazi li preko površine koja nije vaša.

• Zabilježite datum, sat i smjer snimanja svake vlastite fotografije, da poslije

možete usporediti s onim iz oglasa.

• Pogledajte pojas uz obalu i uočite postoji li ondje ugostiteljski ili

rekreacijski sadržaj koji ljeti radi.

• Provjerite razinu buke i prometa u različito doba dana, jer prvi red uz obalu

često znači i prvi red uz obalnu prometnicu.

Širi popis pitanja za sam obilazak stoji u checklisti za razgledavanje nekretnine, a odnos blizine mora i uvjeta cjelogodišnjeg života obrađuje vodič o blizini mora i cjelogodišnjem životu.

Redoslijed prije obvezujuće ponude

Ovo je radni niz za izgrađenu nekretninu opisanu kao prvi red. Njegova je svrha da nijedno pitanje ne ostane samo izgovoreno.

1. Iz isprave, a ne iz oglasa, prepišite katastarsku općinu, broj čestice i broj

zemljišnoknjižnog uloška. Isti identifikator zatim potražite u javnoj aplikaciji zajedničkog informacijskog sustava i zabilježite odstupanja između katastarskog i zemljišnoknjižnog prikaza.

1. Utvrdite što stoji između nekretnine i mora te u čijem je to vlasništvu ili

režimu.

1. Provjerite je li za područje objavljeno izvršno rješenje o granici pomorskog

dobra i je li u vlastovnici vidljiva oznaka pomorskog dobra.

1. Popišite sve izvedene elemente prema vodi, od stuba do platforme, i za svaki

pitajte je li obuhvaćen aktom za građenje.

1. Zatražite građevinsku i uporabnu dozvolu ili odgovarajući akt te provjerite

obuhvat i namjenu.

1. Za stan zatražite etažni elaborat i usporedite ga sa zemljišnoknjižnim upisom.
2. Pročitajte plan upravljanja pomorskim dobrom nadležne jedinice lokalne

samouprave i pogledajte što je predviđeno na pojasu ispred zgrade.

1. Odredbe važećeg plana za tu lokaciju prepišite doslovno, s brojem članka, i

posebno za nekretninu ispred vas.

1. Otvorena pitanja unesite u ponudu i u ugovor kao izričita svojstva ili uvjete,

umjesto da ostanu u prepisci.

Granice ovog vodiča

Tekst opisuje pojmove, isprave i redoslijed provjere. Ne utvrđuje gdje prolazi granica pomorskog dobra za pojedinu nekretninu, ne ocjenjuje je li neki izvedeni element unutar ili izvan te granice, ne tumači odredbe plana i ne prosuđuje je li konkretan oglas zavaravajući. Ne navodi cijene, razlike u cijeni ni bilo kakvu tvrdnju o preprodaji. Za odgovor koji obvezuje potrebne su aktualne službene isprave za tu nekretninu i, prema prirodi pitanja, ovlaštena osoba ili nadležno tijelo.

Česta pitanja o nekretnini u prvom redu do mora

Postoji li pravna definicija izraza "prvi red do mora"?

Ne postoji. Ni Zakon o prostornom uređenju ni Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne poznaju taj izraz. Propisi rade s pojmovima kao što su obalna crta, pomorsko dobro, prostor ograničenja i građevinsko područje. Sve dok oglasna rečenica ostane u vlastitom rječniku, nijedno tijelo nema na što odgovoriti.

Kupujem li s kućom i pojas obale ispred nje?

Ne. Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne stječe vlasništvo ni druga stvarna prava. Građevine i drugi objekti trajno povezani s pomorskim dobrom zakon izričito naziva njegovom pripadnošću, pa dio terase, stube ili platforma izvan granice ne prelaze na kupca bez obzira na opis u oglasu.

Štiti li me uredan zemljišnoknjižni izvadak ako se pokaže da je dio nekretnine pomorsko dobro?

Ne na način na koji to inače očekujete. Zakon izričito isključuje pozivanje na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige u odnosu na nekretninu koja je pomorsko dobro. Status se veže uz narav nekretnine, a odluka kojom se utvrđuje ima deklaratorni učinak.

Može li se naknadno ozakoniti gat, stubište ili terasa izvedena na pomorskom dobru?

Ne. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da se nezakonito izgrađene građevine na pomorskom dobru i zahvati koji se ne smatraju građenjem ne mogu ozakoniti te da ih je graditelj odnosno investitor dužan ukloniti o svom trošku na temelju rješenja inspektora pomorskog dobra.

Zašto susjedna kuća stoji uz samu vodu, a meni kažu da moram odmaknuti gradnju?

Zato što se pravilo čita za kategoriju prostora i za vrstu zahvata, a ne po izgledu susjedstva. U prostoru ograničenja u građevinskom području naselja ne može se izdati akt za gradnju bliže od pet metara od granice pomorskog dobra, uz iznimku za već izgrađene prostore gdje bi odmicanje remetilo postojeći građevinski pravac i kontinuitet izgrađene strukture. Postojeće stanje ne stvara pravo na isti smještaj nove građevine.

Može li plaža ispred nekretnine biti privatna?

Ne u smislu isključivog korištenja. Morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima, ne smiju se isključiti iz opće upotrebe, javna morska plaža ne smije se ograditi niti se pristup smije ograničiti, a ulaz se ne smije naplaćivati. Iste zabrane zakon ponavlja za prirodnu i za uređenu morsku plažu.

Kako doznati što će ljeti raditi na pojasu ispred zgrade?

Kroz plan upravljanja pomorskim dobrom nadležne jedinice lokalne samouprave i kroz javni natječaj za dozvole na pomorskom dobru, koji se objavljuje do 1. veljače tekuće godine. Grad Zadar plan za razdoblje 2024. – 2028. i odluku o redu na pomorskom dobru objavljuje na svojoj stranici o pomorskom dobru; za nekretninu izvan Zadra isti dokumenti traže se kod nadležne općine ili grada.

Znači li "vlastita terasa i vrt" u oglasu za stan da su oni dio moje jedinice?

Ne nužno. Terasa, vrt, stubište i parkirno mjesto mogu biti dio etažne jedinice, zajednički dio zgrade s pravom isključivog korištenja ili zajednički dio bez veze s vašim stanom. Odgovor daje etažni elaborat i upis u zemljišnoj knjizi, a ne tlocrt iz oglasa.

Odgovara li netko ako se opis iz oglasa pokaže netočnim?

Ovisi o tome tko je oglašavao i u kojem svojstvu. Pravila o nepoštenoj poslovnoj praksi primjenjuju se na odnos trgovca prema potrošaču, a zakon istodobno ostavlja prostor uobičajenom promidžbenom preuveličavanju. Kod agencijskog oglasa postoje posebne obveze posrednika, ali one nastaju prema nalogodavcu. U ugovornom odnosu javne izjave iz oglašavanja mogu ući u ocjenu razumnog očekivanja kupca, uz ograničenja koja zakon izričito navodi, a kupca istodobno obvezuje i vlastita pažnja pri pregledu. Zato je najsigurnije da svojstvo zbog kojega kupujete bude izričito navedeno u ugovoru.

Izvori i datum provjere

Datum pregleda svih izvora je 4. kolovoza 2026. Oni objašnjavaju pojmove i postupke; ne zamjenjuju ispravu za nekretninu koju razmatrate. Poveznice vode na tekstove objavljene u Narodnim novinama, pa prije uporabe provjerite postoje li kasnije izmjene i dopune pojedinog propisa.

• Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 83/2023, Narodne novine
• Zakon o prostornom uređenju, NN 155/2025, Narodne novine
• Zakon o gradnji, NN 155/2025, Narodne novine
• Zakon o zaštiti potrošača, NN 19/2022, Narodne novine
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, NN 59/2026, Narodne novine
• Zakon o posredovanju u prometu nekretnina, Narodne novine
• Zakon o obveznim odnosima, NN 35/2005, Narodne novine
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, NN 126/2021, Narodne novine
• Grad Zadar: pomorsko dobro
• Zadarska županija: Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet
• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: izvršna rješenja o granici pomorskog dobra
• Ministarstvo gospodarstva: posredovanje u prometu nekretnina
• Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Zakon o gradnji (NN 155/25)
• Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, javna aplikacija