Zadarske tvrđave i bedemi: vodič kroz obrambeni sustav grada

Zadarski se poluotok prijeđe pješice za pola sata. Obrambeni sklop koji ga obrubljuje ne stane u tu šetnju. Zadarske tvrđave, bedemi, gradska vrata i bastioni leže po rubu poluotoka, ali ne u istom stanju. Nešto stoji u punoj visini. Nešto je završilo pod perivojem ili tržnicom. Od pojedinih vrata ostao je samo naziv ulice i jedna rečenica u zavičajnoj zbirci.

Vodič ide redom kojim se zadarske tvrđave i bedemi na terenu susreću. Uz svaku brojku stoji ustanova koja ju je objavila. Radnog vremena, cijena ni termina vodstava ovdje nema, jer ih službeni izvori za ovaj sklop ne objavljuju.

Što točno stoji na UNESCO-ovu popisu

Ovdje se najčešće griješi, pa krenimo od dokumenta.

Grad Zadar u svojoj objavi navodi 9. srpnja 2017. kao datum kada su zadarske gradske zidine i utvrda Forte upisane na Popis svjetske baštine. Datum vrijedi zapamtiti, jer se u razgovoru obično čuje samo godina.

U evidenciji Ministarstva kulture i medija dobro stoji pod nazivom Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku. Nije riječ o jednoj lokaciji nego o serijskom dobru koje se prostire kroz tri države.

Ministarstvo objašnjava i vezu među sastavnicama. Sve pokazuju isti model vojne arhitekture, *alla moderna*, kojemu je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Zadar, dakle, nije upisan zbog ljepote pojedinog zida, nego kao dio jednoga vojnoinženjerskog sustava.

Turistička zajednica Zadarske županije navodi istu godinu i dodaje da je zadarski dio upisan zajedno s još pet dijelova mletačke obrane iz 16. i 17. stoljeća u Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori.

Što *alla moderna* znači, vidi se na terenu i bez stručnog rječnika. Bedem je nizak i debeo ondje gdje bi srednjovjekovni bio visok i tanak, a uglovi su izlomljeni umjesto zaobljenih. Takav se profil gradi protiv topa.

Zadarske tvrđave slažu se u slojeve, ne u jedan stil

Zadarske tvrđave nastajale su u najmanje četiri navrata. Slojevi se mjestimično dodiruju, pa se na dvadesetak metara može prijeći iz jednog stoljeća u drugo.

Antika. Zavičajna zbirka Zadar Retro Gradske knjižnice Zadar opisuje glavna rimska vrata u obliku slavoluka. Prizemni ostaci stoje na Trgu Petra Zoranića, a pred njima ostaci srednjovjekovnih vrata i jedna kula. U Prolazu cara Augusta, u prizemlju današnjih zgrada, rekonstruirana su polukružna Srednja vrata antičke fortifikacije.

Srednji vijek. Ista zbirka navodi opsadu iz studenoga 1202. i grad zatvoren visokim zidovima i tornjevima. Od tog je sloja na površini ostalo malo. Iznimka su mala pomoćna vrata u ranosrednjovjekovnom zidu u Prolazu cara Augusta. Zazidana su i zapuštena, a ipak su jedina zadarska vrata koja su sačuvala sve tri dimenzije.

Mletačko razdoblje. Nakon 1409. stari se sjeverni bedemi šire i pojačavaju trima bastionima. Ozbiljna gradnja kreće tek poslije rata iz 1537. do 1540. godine. Mletački glavni vojni inženjer Michele Sanmicheli u Zadar je upućen u svibnju 1537. i odlučio je da se najprije podigne središnja peterokutna utvrda Ponton, kasnije zvana Grimani. Iz tog razdoblja potječe sklop koji danas nosi UNESCO-ov naslov.

Devetnaesto stoljeće. Vojna vlast 1869. prodaje gradu sve utvrde na poluotoku za 3.500 forinta. Rušenje je, doduše, počelo ranije, starim mostom pred Kopnenim vratima 1861., a nastavilo se gradskim vratima i širenjem luke. Na utvrdama niču perivoji s kavanama i paviljonima, a bedem prestaje biti vojni objekt.

Kopnena vrata: 1543., Sanmicheli i pročelje bez leđa

Turistička zajednica Zadarske županije navodi Kopnena vrata kao najimpresivniji dio zidina. Godina je 1543. Projektirao ih je Michele Sanmicheli, a oblik je slavoluk sa središnjim prolazom i dva manja bočna luka za pješake.

Zbirka Zadar Retro dodaje ono što se na licu mjesta vidi, a rijetko objašnjava. Vrata stoje, ali ulazna građevina iza njih, duboka 8,4 metra, srušena je u 19. stoljeću. Zato danas djeluju kao kulisa bez stražnje fasade. Prođete kroz njih i iza ukrasnog pročelja nema dubine koju očekujete.

Ista zbirka bilježi i datum: od 14. prosinca 1868. grad Kopnena vrata više nije zatvarao navečer. To je koristan podatak, jer označava trenutak kada je Zadar prestao funkcionirati kao utvrda.

Praktična napomena. Stanite s južne strane, s ruba Foše. To je smjer iz kojeg se vratima prilazilo preko mosta. S unutarnje strane vidite samo prolaz.

Foša: opkop koji je postao luka

Foša je uvala neposredno ispod Kopnenih vrata i najbrži način da se shvati odnos grada i obrane. Zbirka Zadar Retro opisuje prilaz vratima preko dugoga mosta nad Fošom. Izvorni drveni most srušen je 20. srpnja 1861., a novi je do kraja te godine podignut na 35 kamenih pilona.

Danas je to mirna lučica s brodicama. Okrenete li se prema gradu, iznad vas je bedem, a ispred vas voda koja je nekad bila prepreka. Zadarske tvrđave svode se ovdje na četiri elementa: zid, vodu, most i vrata.

Muraj: 752 metra šetnice koja ima vlastito ime ulice

Zadrani bedeme zovu muraji. Zbirka Zadar Retro izvodi taj naziv iz latinske riječi *murus*, dakle zid. Turistička zajednica grada Zadra također navodi Muraj kao lokalni naziv i opisuje zidine kao omiljeno šetalište.

Službeno ime ulice preko sjevernih bedema jest Bedemi zadarskih pobuna. Prema istoj zbirci, ime podsjeća na to da je Zadar između 1116. i 1409. jedanaest puta sa svojih utvrda bacio u more mletačku zastavu s lavom sv. Marka. Ulica nosi popis pobuna umjesto imena osobe.

Grad Zadar objavio je mjere obnove. Šetnica je duga 752 metra, otvorena je 24. studenoga 2020., a radovi su trajali 14 mjeseci. Grad je naziva reprezentativnom gradskom šetnicom s prostorom namijenjenim kulturnim sadržajima.

Ministarstvo kulture i medija navodi da je obnova provedena u sklopu programa Zadar baštini te da je u prigodi otvorenja na bastionu sv. Roka postavljena izložba fotografija. Zato na bedemima povremeno naiđete na postav pod vedrim nebom. Program se mijenja, pa raspored provjerite kod Grada i turističke zajednice, a ne ovdje.

Vrata koja stoje i vrata kojih više nema

Vrijedi razlikovati dvoja Srednja vrata, jer se pod istim imenom u Zadru kriju dva mjesta. Jedna su antička i rekonstruirana su u Prolazu cara Augusta. Druga su mletačka carinska vrata na ulazu u Fošu, podignuta 1674. na produženom rogu utvrde Forte i srušena u srpnju 1869.

Vrata Erizzo nose ime mletačkog providura Nicole Erizza II. Ime je nadživjelo građevinu, što je u Zadru čest slučaj. Slično je s Lančanim vratima: zbirka Zadar Retro navodi da je od njih sačuvan samo naziv, koji podsjeća na lanac što je do 1849. zatvarao ulaz u gradsku luku.

Bastioni koji su postali perivoji i poljane

Nekoliko zadarskih tvrđava danas nosi ime perivoja ili poljane.

Utvrda Grimani, koju je Sanmicheli podigao pod imenom Ponton, danas je Perivoj kraljice Jelene Madijevke. Nasadi d.o.o., gradsko društvo za zelene površine, navode da je perivoj otvoren 1829. i da ga je po vlastitim zamislima uredio barun Franz Ludwig von Welden, tadašnji vojni upravitelj grada. Isti izvor kaže da je podignut na najvećem bastionu zadarske utvrde, da je bio prvi javni zadarski perivoj i da je 1894. po brežuljku posađeno šest stotina borova. Točan dan otvorenja službena stranica ne navodi, pa ga ni ja ne navodim.

Utvrda Moro, izvorno bastion sv. Marcele, danas je Poljana Zemaljskog odbora. Prema zbirci Zadar Retro ondje je 1863. uređen manji perivoj sa stazama i dvama paviljonima, a godinu poslije kavanar Antonio Cosmacendi otvorio je kavanu s hladnjačom.

Utvrda Forte danas je Perivoj Vladimira Nazora. Ista zbirka navodi da ju je carski namjesnik Dragutin Blažeković od 1888. do 1890. pretvorio u perivoj i da je riječ o prostoru od 5,5 hektara. Budući da je utvrda Forte poimence navedena u upisu, dio zaštićenog dobra danas stoji pod stablima.

Bastion sv. Dimitrija stajao je između Vrata sv. Krševana i Lančanih vrata. Rušenje je odlučeno 1872., radi proširenja operativne obale. Ista zbirka upozorava da se posao otegnuo: prema novinskim izvještajima s kraja svibnja 1874. bio je porušen tek dobar dio utvrde.

Grad Zadar u objavi o obljetnici upisa spominje i Citadelu te perivoje Vladimira Nazora i kraljice Jelene, ali kao prostore u koje tek namjerava ulagati. Najava ulaganja i popis upisanih sastavnica dvije su različite stvari, pa ih ovaj tekst drži odvojenima.

Kako obići zadarske tvrđave u jednom prolazu

Redoslijed koji na terenu ima smisla, bez procjene trajanja.

1. Foša i pogled na Kopnena vrata s juga.
2. Prolaz kroz Kopnena vrata prema jezgri.
3. Prolaz cara Augusta i Trg Petra Zoranića, s ostacima antičkih i

srednjovjekovnih vrata.

1. Uspon na Muraj i šetnica Bedemi zadarskih pobuna.
2. Bastion sv. Roka.
3. Vrata sv. Krševana prema luci.
4. Poljana Zemaljskog odbora na nekadašnjoj utvrdi Moro.
5. Perivoj kraljice Jelene Madijevke na nekadašnjoj utvrdi Grimani.

Za orijentaciju unutar zidina pomaže vodič kroz staru gradsku jezgru Zadra. Ako obilazak spajate sa širom šetnjom, koristan je pregled najboljih šetnica u Zadru. Za ustanove i postave unutar jezgre postoji vodič kroz zadarske muzeje i galerije.

Jezgra je pješačka, pa ako dolazite automobilom unaprijed pogledajte vodič o parkiranju u Zadru. Bedemi su gradska ulica i uklapaju se u pregled besplatnih sadržaja u Zadru. Širi kontekst daje vodič kroz kulturu Zadra.

Granice ovog vodiča

Zadarske tvrđave ovdje su opisane kao građevine, a ne kao turistička usluga. Zato nema radnog vremena, cijena, termina vodstava ni uvjeta pristupačnosti. Nijedan službeni izvor provjeren 4. kolovoza 2026. ne objavljuje takav podatak za ovaj sklop.

Ne navodim ukupnu duljinu zidina oko jezgre. Brojka od približno tri kilometra pojavljuje se u komercijalnim izvorima, međutim nije potvrđena kod Grada, Ministarstva ni turističkih zajednica.

Ne opisujem konzervatorsko stanje pojedine građevine ni granice zaštićenog obuhvata. Za to su nadležni Grad Zadar i konzervatorska služba.

Česta pitanja o zadarskim tvrđavama i bedemima

Kada su zadarske tvrđave i bedemi upisani na UNESCO-ov popis?

Grad Zadar navodi 9. srpnja 2017. kao datum upisa zadarskih gradskih zidina i utvrde Forte na Popis svjetske baštine.

Koje sastavnice obuhvaća taj upis?

Ministarstvo kulture i medija navodi šest sastavnica: obrambeni sustav Zadra i šibensku tvrđavu sv. Nikole u Hrvatskoj, Bergamo, Peschieru del Gardu i Palmanovu u Italiji te Kotor u Crnoj Gori.

Tko je projektirao Kopnena vrata i kada su izgrađena?

Turistička zajednica Zadarske županije navodi godinu 1543. i mletačkog arhitekta Michelea Sanmichelija. Vrata imaju oblik slavoluka sa središnjim prolazom i dva manja bočna luka za pješake.

Zašto Kopnena vrata izgledaju kao da nemaju stražnju stranu?

Zbirka Zadar Retro navodi da je ulazna građevina iza vrata, duboka 8,4 metra, srušena u 19. stoljeću. Ostalo je ukrasno pročelje, zbog čega vrata danas djeluju plitko.

Što znači riječ muraj?

Zbirka Zadar Retro izvodi je iz latinske riječi *murus*, što znači zid. To je lokalni naziv za zadarske gradske bedeme, koji navodi i Turistička zajednica grada Zadra.

Koliko je duga šetnica na bedemima?

Grad Zadar navodi 752 metra. Šetnica je otvorena 24. studenoga 2020., nakon radova koji su trajali 14 mjeseci.

Odakle ime ulice Bedemi zadarskih pobuna?

Prema zbirci Zadar Retro, ime podsjeća na to da je Zadar između 1116. i 1409. jedanaest puta sa svojih obrambenih utvrda bacio u more mletačku zastavu.

Koja gradska vrata više ne postoje?

Srednja vrata na ulazu u Fošu srušena su u srpnju 1869., a rušenje Vrata Erizzo otegnulo se do 1874. Lančana vrata uz Veliki arsenal srušena su 1877., pa je od njih, prema zbirci Zadar Retro, ostao samo naziv.

Koji su perivoji nastali na utvrdama?

Perivoj kraljice Jelene Madijevke nalazi se na nekadašnjoj utvrdi Grimani. Nasadi d.o.o. navode 1829. kao godinu otvorenja i baruna Franza Ludwiga von Weldena kao osobu koja ga je uredila. Perivoj Vladimira Nazora nastao je na utvrdi Forte, prema zbirci Zadar Retro između 1888. i 1890.

Plaća li se ulaz na zadarske bedeme?

U objavi Grada Zadra povodom obljetnice upisa gradonačelnik Šime Erlić kaže da se posjet bedemima ne naplaćuje. Prema istoj izjavi, građani ih koriste svakodnevno. Radno vrijeme ni cjenik nijedan provjereni službeni izvor ne objavljuje. Za pojedinačna događanja na bastionima pratite objave Grada Zadra.

Izvori i datum provjere

Izvori su provjereni 4. kolovoza 2026. i služe za datume i nazive, ne za podatke o posjetu.

• Grad Zadar: obljetnica upisa bedema na UNESCO-ov popis
• Grad Zadar: otvorena šetnica na Muraju
• Ministarstvo kulture i medija: Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. u Zadru i Šibeniku
• Ministarstvo kulture i medija: otvorena novouređena šetnica zadarskih bedema
• Turistička zajednica Zadarske županije: UNESCO-ova baština
• Turistička zajednica grada Zadra: gradske zidine pod zaštitom UNESCO-a
• Gradska knjižnica Zadar, Zadar Retro: Muraji
• Gradska knjižnica Zadar, Zadar Retro: Gradska vrata
• Nasadi d.o.o. Zadar: Perivoj kraljice Jelene Madijevke