Obnova kamene kuće u Dalmaciji: što procijeniti prije kupnje

Kratki okvir: kamena kuća se ne procjenjuje kao stan s lošijom stolarijom. Zid od kamena i vapnenog morta vodu prima i vraća drukčije od zida od blokova. Pokrov od kamenih ploča drukčije opterećuje krovnu građu od crijepa. Status kulturnog dobra mijenja redoslijed odluka prije nego što se pojavi prva ponuda izvođača. A ono što u razgovoru zvuči kao obnova ponekad je u propisu nova građevina. Prije ponude razdvojite pet pitanja: kuda vlaga izlazi iz zida, u kakvom je stanju krovna konstrukcija, je li kuća ili njezino okruženje upisano u Registar kulturnih dobara, može li oprema uopće doći do gradilišta i je li vaš plan zakonski rekonstrukcija.

Ovaj vodič ne procjenjuje vašu kuću, ne utvrđuje uzrok vlage, ne određuje dopuštenost zahvata i ne daje ni jedan iznos. Umjesto cijene gradi strukturu troška: koje stavke uopće postoje, koje se redovito podcijene, što mijenja broj i gdje pisana ponuda mora zamijeniti procjenu. Za opći redoslijed provjere dokumenata, vlasništva i opažanja na obilasku otvorite zaseban vodič o staroj kući za adaptaciju. Ovdje se bavimo slojem ispod toga, onim koji se tiče same kamene gradnje.

Vlaga u kamenom zidu traži izlaz, a ne prepreku

Stari kameni zid nije zamišljen kao brtva. Kiša i zemna vlaga u njega ulaze, a kuća je stoljećima funkcionirala zato što je ta voda imala kuda izaći: kroz sljubnice, kroz vapnenu žbuku i kroz prozračni potkrovni prostor. Kada se taj put zatvori, voda ne nestaje. Ona samo traži drugi izlaz.

Priručnik Tradicijska kamena kuća dalmatinskog zaleđa, koji je 2015. objavilo Ministarstvo turizma, na tome mjestu ne ostavlja prostor za nagađanje. Navodi da je cementni mort nespojiv s kamenom u kemijskom, fizikalnom i vizualnom smislu. Voda koja kroz kamen i pukotine uđe u zid zbog nepropusnosti cementne žbuke ne može isparavati kroz sljubnice, pa se vlaga duže zadržava u ziđu, traži put prema unutarnjem prostoru i isparava kroz sam kamen, uz taloženje soli. Cementna je žbuka k tome tvrđa od kamena, pa priručnik za fugiranje preporučuje mekši vapneni mort koji propada brže od kamena i može se obnavljati. Isto načelo prenosi na injektiranje: smjese na bazi cementa ondje ne bi trebale ići.

Isti izvor upućuje na dvije stvari koje se pri obilasku lako previde. Prva je odvodnja: kontrolirani odvod krovne vode služi isušivanju zidova, a pojas oko kuće s padom od kuće dodatno pomaže. Druga je toplinska izolacija. Priručnik navodi da bi izolacija po fizikalnim načelima trebala doći na vanjsko lice zida, što kod kamene kuće ne dolazi u obzir, a da unutarnja izolacija donosi više negativnih nego pozitivnih učinaka i ne preporučuje se.

Taj priručnik nije propis. Opisuje tradicijsku kuću dalmatinskog zaleđa i ne obvezuje ni projektanta ni konzervatorsku službu. Zato ga koristite kao okvir za pitanja, ne kao recept. Za konkretan zid odgovor daje osoba koja ga je vidjela, otvorila i izmjerila.

Što propis traži od ovojnice

Kada obnova prijeđe iz priče u projekt, pojavljuje se drugi sloj obveza. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 35. traži da se dijelovi grijane zgrade projektiraju tako da ne nastane građevinska šteta zbog kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u ovojnicu. Proračun se provodi prema normi HRN EN ISO 13788, uz uvjet da nastali kondenzat potpuno ispari tijekom ljetnih mjeseci i uz ograničenu ukupnu količinu. U proračun ulazi faktor otpora difuziji vodene pare za svaki sloj, a kad je vrijednost dana u rasponu, uzima se ona nepovoljnija. Članak 36. dodaje zahtjev da se spriječe uvjeti za razvoj gljivica i plijesni na površini.

Ta dva članka objašnjavaju zašto izbor žbuke i izolacije na kamenoj kući nije stvar navike. Svaki sloj s visokim otporom difuziji mijenja rezultat proračuna. Ako netko predloži rješenje bez tog proračuna, nije predložio dokaz nego naviku.

Propis poznaje i olakšice. Članak 46. iz zahtjeva za rekonstrukciju izuzima obnovu vanjske žbuke postojećeg zida koji već ima dovoljno nizak koeficijent prolaska topline, popravak postojeće hidroizolacije krova kada se ne izvodi novi sloj te, uz suglasnost Ministarstva, građevne dijelove ili zgradu upisanu u Registar kulturnih dobara odnosno zgradu u upisanoj kulturno-povijesnoj cjelini, ako bi se zahtjevima narušila bitna spomenička svojstva. Zapamtite oblik te odredbe. Ona ne kaže da se zahtjevi ne primjenjuju na stare kuće. Kaže da se za upisanu zgradu može tražiti suglasnost. U članku 3., koji nabraja zgrade na koje se propis uopće ne primjenjuje, kulturnih dobara nema.

Isti okvir prati energetsko svjedodžbovanje pri kupnji, pa uz ovaj odjeljak otvorite i vodič o energetskom certifikatu pri kupnji nekretnine. Certifikat opisuje zatečeno stanje i ne govori što je na kamenoj kući dopušteno izvesti.

Krov, greda i pokrov

Kod kamene kuće krov je češći izvor troška od zida. Priručnik Ministarstva turizma podsjeća da su kamene ploče težak pokrov pod kojim su krovišta najčešće stradavala i da se u novije doba gornja zona pokrivala crijepom upravo radi rasterećenja. Drugim riječima, kombinacija pokrova koju vidite s ulice može biti posljedica ranijeg problema, a ne izvorno rješenje.

Stanje drvene građe rijetko se vidi prije skidanja pokrova. To je razlog da se krov u vašoj računici vodi kao stavka s dva scenarija, a ne kao jedan broj. Popravak pojedinih elemenata i zamjena cijelog krovišta nisu ista stavka, ne traže istu opremu i ne otvaraju iste obveze.

Konstrukcija ima i formalni put. Tehnički propis za građevinske konstrukcije, provjeren 4. kolovoza 2026., traži da se projekt rekonstrukcije izradi prema utvrđenim zatečenim tehničkim svojstvima konstrukcije za stvarno izvedeno stanje, uz pregled na licu mjesta, uvid u dokumentaciju, uzorkovanje, ispitivanje i proračun. Za zidane konstrukcije upućuje na hrvatske norme niza HRN EN 1990, 1991, 1992, 1996, 1997 i 1998. Propis pritom ne sadrži posebne odredbe za prirodni kamen kao nosivi materijal, pa se posao svodi na ocjenu konkretnog zida, a ne na tablicu.

Za način na koji se opažanja s obilaska pretvaraju u zadatak za stručnu osobu poslužit će vam checklista tehničkog pregleda i vodič o skrivenim nedostacima pri kupnji. Ni jedan od njih ne zamjenjuje ocjenu konstrukcije.

Zaštita baštine mijenja redoslijed, ne samo izgled

Prvi korak je provjera statusa, a ne procjena estetike. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 20. određuje Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao javnu knjigu koju Ministarstvo vodi u elektroničkom obliku. Registar je pretraživ na registar.kulturnadobra.hr. Provjerite je li kuća pojedinačno zaštićena, nalazi li se unutar upisane kulturno-povijesne cjeline ili unutar obuhvata kulturnog dobra. Ta tri položaja ne znače isto.

Ako status postoji, mijenja se tko odlučuje i kada. Prema članku 43. posebne uvjete zaštite izdaje Ministarstvo. Članak 44. nabraja u kojim se postupcima izdaju, a jedan od navedenih slučajeva izričito obuhvaća izradu glavnog projekta prije početka radova na jednostavnim i drugim građevinama i radovima unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru i unutar obuhvata kulturnog dobra, za koje prema propisu o gradnji nije potrebna građevinska dozvola. To je odredba koju vlasnici najčešće previde: činjenica da neki radovi ne traže građevinsku dozvolu ne znači da ne traže konzervatorski korak.

Za složenije zahvate članak 46. dopušta Ministarstvu da zatraži konzervatorski elaborat, uz prethodno istraživanje ili procjenu utjecaja. Isti članak složenijim zahvatom naziva onaj koji mijenja prostornu strukturu, gabarite, nosivu konstrukciju i oblikovanje pročelja, kao i zahvat koji dodiruje više povijesnih slojeva koji nisu vidljivi u zatečenom stanju. Kod kamene kuće to opisuje upravo one radove zbog kojih se ona i kupuje: otvaranje prostora, novi otvori, novi krov, promjena razina.

Članak 47. uređuje odobrenje za zahvate na kulturnom dobru. Ministarstvo o zahtjevu odlučuje rješenjem u roku od 15 radnih dana od urednog zahtjeva, odobrenje vrijedi pet godina od pravomoćnosti, a investitor je prije početka radova dužan obavijestiti Ministarstvo radi konzervatorskog nadzora. Postoji i suprotan smjer: članak 48. navodi radove unutar građevina koje su u kulturno-povijesnoj cjelini, ali nisu pojedinačno zaštićene, za koje se ne izdaju ni posebni uvjeti ni odobrenje. Riječ je o soboslikarskim i drugim završnim radovima, promjeni unutarnje stolarije i podnih obloga, zamjeni inventara, pregradnjama koje ne utječu na konstrukciju te zamjenama i popravcima instalacija, uz uvjet da se ne izvode prema glavnom projektu i ne diraju konstrukciju, vanjštinu i zajedničke dijelove. Ako se pritom pronađu vrijedni dijelovi zgrade, primjerice oslici ili zidane peći, obavještava se Ministarstvo, a izuzeće ne vrijedi za cjeline upisane na Listu svjetske baštine.

Zaštita ulazi i u kupoprodaju. Prema članku 78. prodavatelj kulturnog dobra i posrednik dužni su kupcu dati na znanje da je predmet kupoprodaje zaštićeno kulturno dobro, predočiti dokaz o vlasništvu i isprave o odricanju od prava prvokupa. Članak 79. veže zakonsko pravo prvokupa uz pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te uz kulturno dobro unutar zaštićene cjeline upisane na Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine. Nemojte pretpostaviti da to vrijedi za svaku kuću u staroj jezgri niti da ne vrijedi za vašu. Provjerite konkretan upis.

Tko smije raditi na kulturnom dobru također je uređeno. Ministarstvo kulture i medija objašnjava da se dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izdaje fizičkim osobama, dok pravne osobe te poslove obavljaju preko zaposlenika s dopuštenjem, te objavljuje popise takvih osoba. Ministarstvo objavljuje i konzervatorske smjernice i preporuke. Smjernica nije rješenje za vaš predmet, ali pokazuje jezik kojim će uvjeti biti napisani.

Ako kuća stoji u zaštićenoj jezgri, uz ovaj odjeljak pomaže i pregled stare gradske jezgre Zadra te način čitanja plana u vodiču prostorni plan Zadra.

Obnova ili nova kuća: granicu postavlja zakon

Riječ obnova u razgovoru pokriva sve, od zamjene crijepa do rušenja i ponovne gradnje. Propis je uži. Zakon o gradnji, NN 155/2025, na snazi od 1. siječnja 2026. i provjeren 4. kolovoza 2026., u članku 3. rekonstrukciju definira kao radove na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva ili se mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima, uz izričit uvjet da se pri rekonstrukciji zgrade ne smiju ukloniti najmanje temelji i dio najniže etaže. Isti članak održavanje opisuje kao radove radi očuvanja temeljnih zahtjeva kojima se ne mijenja usklađenost s lokacijskim uvjetima, a zamjensku građevinu kao novu građevinu podignutu na mjestu prethodno uklonjene.

Ta jedna rečenica o temeljima i najnižoj etaži razdvaja dva svijeta. Dok temelji i dio najniže etaže ostaju, govorimo o rekonstrukciji postojeće građevine. Kada odu, više nije riječ o obnovi nego o novoj gradnji, s drugim postupkom i drugim uvjetima iz plana.

Zaštita dodatno sužava prostor. Prema članku 34. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili građevina unutar zaštićene cjeline može se ukloniti kada se utvrdi da su oštećenjima izravno ugroženi stabilnost i sigurnost i da se prijetnja ne može drukčije otkloniti. Zakon o gradnji u članku 110. dodaje da vlasnik prije početka uklanjanja takve građevine mora ishoditi potvrdu nadležnog tijela.

Postoji i treći sloj. Pravilnik o održavanju građevina, koji prema članku 157. Zakona o gradnji ostaje na snazi do donošenja novog, u članku 1. izričito kaže da se ne odnosi na radove kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva ni na radove na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Ako kuća nema krov i ako je zid otvoren, vaš zahvat vjerojatno nije održavanje, koliko god ga tako zvali u oglasu.

S druge strane, Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, koji Ministarstvo i dalje navodi među važećim propisima područja gradnje, u članku 3. dopušta da se bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta izvode radovi održavanja, zamjena prozora i vrata te, na zgradi do tri stana ili do 600 kvadratnih metara, obnova ili zamjena dijelova omotača, među njima pokrova, hidroizolacije i toplinske izolacije. U članku 5. navodi radove koji traže glavni projekt, ali ne i dozvolu, uključujući nove otvore u nosivim zidovima. Ta dva članka objašnjavaju zašto dvije susjedne kuće mogu imati potpuno različit put do istog rezultata. Ako je jedna u Registru, a druga nije, isti radovi ne prolaze istim postupkom.

Kada u razgovoru s prodavateljem naiđete na spomen ranijih neprijavljenih zahvata, odvojite to pitanje u vodič o legalizaciji nekretnine. Ne rješavajte ga usput.

Pristup i gradilište u starim jezgrama

Kod kamene kuće u zbijenom sklopu pristup nije detalj izvedbe nego ulazni podatak. Ako se do kuće dolazi stubama, kroz prolaz širine jednih kola ili preko tuđeg dvorišta, dio opreme na gradilište ne dolazi. Materijal se prenosi, otpad se iznosi, skela se postavlja drukčije, a radni dan traje kraće. Sve to postoji u ponudi, samo često pod stavkom koju nitko nije izmjerio na licu mjesta.

Prije ponude zapišite odgovore na sljedeće:

1. kojom se rutom dolazi do kuće i koja je najuža točka te rute;
2. je li ta ruta javna površina, zajednički prolaz ili tuđe zemljište;
3. postoji li mjesto na kojem se može zaustaviti vozilo i koliko dugo;
4. gdje bi stajala skela i utječe li na susjednu građevinu;
5. gdje se privremeno odlaže materijal i gdje se skuplja građevni otpad;
6. tko u gradu ili općini odobrava zauzimanje javne površine i privremenu

regulaciju prometa;

1. postoje li ograničenja radnog vremena ili sezonska ograničenja radova.

Odgovore na posljednja tri pitanja daje jedinica lokalne samouprave. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u članku 29. izričito predviđa da jedinice lokalne samouprave upravljaju kulturno-povijesnim cjelinama putem prostornih planova lokalne razine, odluka o komunalnom redu i drugih odluka. Prije toga provjerite i što o samoj čestici piše u planu. Zakon o prostornom uređenju, NN 155/2025, u članku 37. uređuje lokacijsku informaciju, koja sadrži dijelove odredbi za provedbu zahvata iz važećih planova svih razina i izričitu napomenu da se na temelju nje ne može pristupiti provedbi zahvata ni izradi projekata. Kako se ona traži, objašnjava vodič o lokacijskoj informaciji, a pitanje puta zaseban vodič o pristupnom putu.

Struktura troška koju popunjavate vlastitim ponudama

Sljedeća tablica ne sadrži iznose. Sadrži stavke koje se u obnovi kamene kuće redovito pojavljuju, uz napomenu što mijenja broj. Popunite je ponudama koje ste sami dobili, s datumom i imenom ponuditelja.

Tri stavke najčešće ostaju podcijenjene: priprema gradilišta u uskom pristupu, iznos i odvoz otpada te ono što se otkrije nakon skidanja žbuke i pokrova. Prve dvije nisu tehnički zahtjevne, ali ovise o mjestu. Treća nije mjerljiva prije zahvata, pa je nemojte pretvarati u optimističan broj.

Obveza održavanja ostaje i nakon obnove. Zakon o gradnji u članku 109. traži da vlasnik održavanje, praćenje stanja i povremene godišnje preglede povjeri osobama koje ispunjavaju uvjete, a Pravilnik o održavanju građevina u članku 5. traži da vlasnik dokumentaciju o održavanju čuva za cijelo vrijeme trajanja građevine. Za troškove same kupnje odvojeno pogledajte vodič o troškovima kupnje nekretnine.

Što mora pisati u ponudi

Ponuda bez količine nije ponuda nego dojam. Prije nego što je usporedite s drugom, provjerite sadrži li:

1. opis zahvata po stavkama, s jedinicom mjere i količinom;
2. tko je izmjerio količinu i na koji datum;
3. koje su stavke procijenjene, a koje izmjerene;
4. što ponuda izričito ne uključuje;
5. kako se obračunavaju radovi koji se pojave nakon otvaranja konstrukcije;
6. tko pribavlja posebne uvjete, potvrde i odobrenja;
7. rok, način izmjene cijene i uvjete raskida.

Dvije ponude usporedive su tek kad opisuju isti opseg. Ako opsezi nisu isti, napišite u čemu se razlikuju umjesto da razliku svedete na jedan broj.

Ovaj vodič je informativan. Ne zamjenjuje ovlaštenog arhitekta, projektanta, inženjera građevinarstva, geodeta, konzervatora, odvjetnika ni poreznog savjetnika za konkretnu kuću, dokumente, ugovor ni namjeravane radove.

Česta pitanja o obnovi kamene kuće

Zašto se cementna žbuka smatra problemom na kamenom zidu?

Priručnik Ministarstva turizma navodi da je cementni mort nespojiv s kamenom te da voda koja uđe u zid zbog nepropusnosti cementne žbuke ne može isparavati kroz sljubnice. Vlaga se tada duže zadržava u ziđu, traži put prema unutrašnjosti i isparava kroz sam kamen, uz taloženje soli. Za fugiranje se preporučuje mekši vapneni mort koji se može obnavljati.

Mogu li kamenu kuću izolirati iznutra?

Priručnik navodi da bi toplinska izolacija po fizikalnim načelima trebala doći na vanjsko lice zida i da unutarnja izolacija donosi više negativnih nego pozitivnih učinaka, pa se ne preporučuje. Uz to, Tehnički propis traži dokaz da kondenzat unutar građevnog dijela potpuno ispari tijekom ljetnih mjeseci i da na površini ne nastanu uvjeti za plijesan. Odluku donosi projektant proračunom za vaš zid.

Vrijedi li energetski propis i za zgradu upisanu u Registar kulturnih dobara?

Vrijedi, uz mogućnost odstupanja. Članak 3. Tehničkog propisa nabraja zgrade na koje se propis ne primjenjuje i kulturna dobra ondje nisu navedena. Članak 46. dopušta izuzeće od zahtjeva za rekonstrukciju za građevne dijelove ili zgradu upisanu u Registar odnosno zgradu u upisanoj cjelini, uz suglasnost Ministarstva, ako bi se narušila bitna spomenička svojstva. Zakon o gradnji u članku 14. na sličan način dopušta odstupanje od temeljnih zahtjeva uz prethodnu suglasnost.

Trebam li konzervatorske uvjete i za radove bez građevinske dozvole?

Može biti potrebno. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u članku 44. predviđa izdavanje posebnih uvjeta zaštite za izradu glavnog projekta prije početka radova na jednostavnim i drugim građevinama i radovima unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru i unutar obuhvata kulturnog dobra, iako za njih nije potrebna građevinska dozvola.

Postoje li radovi u zaštićenoj jezgri za koje se ne traži odobrenje?

Postoje, pod uvjetima iz članka 48. istog Zakona. Odnose se na građevine u cjelini koje nisu pojedinačno zaštićene, kada se radovi ne izvode prema glavnom projektu i ne utječu na konstrukciju, vanjštinu i zajedničke dijelove: završni soboslikarski radovi, unutarnja stolarija i podne obloge, zamjena inventara, pregradnje bez utjecaja na konstrukciju te zamjene i popravci instalacija. Ako se pronađu vrijedni dijelovi zgrade, obavještava se Ministarstvo.

Kada moj zahvat prestaje biti rekonstrukcija?

Prema članku 3. Zakona o gradnji rekonstrukcija zgrade ne smije ukloniti najmanje temelje i dio najniže etaže. Kada se i to ukloni, rezultat je nova građevina, a ne obnova postojeće. Zakon posebno definira i zamjensku građevinu kao novu građevinu na mjestu prethodno uklonjene.

Smijem li srušiti kuću koja je kulturno dobro ako je u lošem stanju?

Ne po vlastitoj ocjeni. Članak 34. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dopušta uklanjanje kada se utvrdi da su oštećenjima izravno ugroženi stabilnost i sigurnost i da se prijetnja ne može drukčije otkloniti. Zakon o gradnji u članku

1. traži da vlasnik prije početka uklanjanja ishodi potvrdu nadležnog tijela.

Mora li mi prodavatelj reći da je kuća zaštićena?

Prema članku 78. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prodavatelj i posrednik dužni su kupcu dati na znanje da je predmet kupoprodaje zaštićeno kulturno dobro, predočiti dokaz o vlasništvu i isprave o odricanju od prava prvokupa. Status ipak provjerite i sami u Registru, jer se opseg zaštite čita iz upisa i mjera, a ne iz opisa u oglasu.

Zašto pristup gradilištu utječe na trošak obnove?

Zato što određuje kako materijal ulazi, a otpad izlazi. U uskom sklopu dio opreme ne dolazi do kuće, prijenos je ručni, skela se postavlja drukčije, a zauzimanje javne površine i režim prometa odobrava jedinica lokalne samouprave. Te stavke postoje u svakoj ponudi, ali ih može izmjeriti samo izvođač koji je izašao na lice mjesta.

Zašto ovaj vodič ne navodi cijenu obnove po kvadratu?

Zato što jedan broj po kvadratu spaja stavke koje se mjere na različite načine i u različitim trenucima. Opseg konstrukcijskih radova poznat je tek nakon otvaranja zida, opseg krovišta tek nakon skidanja pokrova, a oblikovni zahtjevi tek nakon izdanih posebnih uvjeta zaštite. Struktura troška iz ovog vodiča služi da vlastite pisane ponude posložite u usporedive stavke.

Izvori i datum provjere

Izvori su provjereni 4. kolovoza 2026. Opisuju okvir i granice postupka, ne stanje pojedine kuće i ne trošak radova.

• Zakon o gradnji, NN 155/2025
• Zakon o prostornom uređenju, NN 155/2025
• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 145/2024
• Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, NN 128/2015
• Tehnički propis za građevinske konstrukcije, NN 17/2017
• Pravilnik o održavanju građevina, NN 122/2014
• Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN 112/2017
• Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: područje gradnje
• Ministarstvo turizma RH: Tradicijska kamena kuća dalmatinskog zaleđa, priručnik za obnovu i turističku valorizaciju, Zagreb 2015.
• Ministarstvo kulture i medija: dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
• Ministarstvo kulture i medija: konzervatorske smjernice i preporuke
• Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske